O MUZEJU
Građu Zavičajne zbirke čine tvorevine narodnog rukotvorstva nastale od prve polovice 19. do sredine 20. st., karakteristične za panonski kulturni prostor: lončarski proizvodi, naprave za izradu tekstila, kućni inventar te primjeri narodne nošnje i obuće.
Zbirka nije izložena.
Pučko učilište u čijem je sastavu Zavičajna zbirka, skrbi i o Zbirci predmeta sakralne umjetnosti (iz župa Ludbreg, Donji Martijanec, Sveti Đurđ, Veliki Bukovec) smještenoj u dvorcu Batthyany, u pokrajnjim prostorijama kapele Sv. Križa.
Sadašnji izgled dvorca potječe iz 18. st., kada je knez Ludovik Batthyany utvrdu iz 14. st. uklopio u novi barokni dvorac. U dvorcu se nalazi kapela Sv. Križa, u kojoj se 1411. g., prema predaji, dogodilo vjersko čudo pretvorbe vina u vidljivu krv Kristovu, koja se čuva u ampuli glasovite pokaznice - relikvijara, danas pohranjene u župnoj crkvi. Kapelu je 1753. g. oslikao Mihael Peck iz Kaniže.
U stalnom postavu Zbirke prezentirane su drvene i kamene skulpture, pretežito iz 17. i 18. st., a ističu se kameni kip sv. Ladislava, rad varaždinskog kipara I. J. Altenbacha.
Štafelajno je slikarstvo uglavnom zastupljeno radovima iz 19. st., a osobito su zanimljive dvije oltarne pale nastale oko 1800. g. te, od crkvenog tekstila, izuzetno vrijedna paramenta iz 18. st.
Zbirka liturgijskog posuđa iz 17., 18. i 19. st. vrhunske je kvalitete. U njoj su obuhvaćena djela domaćih, uglavnom varaždinskih, majstora, kao i ona vezana za znamenite augsburške zlatarske radionice.
Crkvene knjige primjeri su raritetne produkcije misala, osobito u 17. st., zanimljivih uveza i nadasve kvalitetnih bakroreznih tabela.
Poseban segment izložbe posvećen je originalnim arhivskim dokumentima i faksimilima koji ilustriraju čudo Krvi Kristove. Najvažniji je dokument bula iz 1513. g., kojom papa Leon X. dopušta štovanje svete relikvije te priznaje Ludbreg kao svetište. Jednako je vrijedan dokument zavjeta hrvatskog Sabora o izgradnji zavjetne kapele te knjiga o čudesnim ozdravljenjima.