O MUZEJU
Gradski muzej Karlovac
Muzej je osnovan 1904. godine, a smješten je zgradi iz prve polovice 17. st., koju je dao izgraditi karlovački general Vuk Krsto Frankopan. To je najstariji sačuvani primjer barokne stambene arhitekture tipa curiae, uklopljene u karlovačku tvrđavu (16. st.).
Stalni postav na prvom katu otvoren je 1997. godine obnovom prethodnoga iz 1990. godine koji je morao biti pohranjen zbog ratnih opasnosti. Gotovo tisuću izložaka u sedam kronološko-tematskih cjelina daje prikaz karlovačkoga prirodnog i kulturno-povijesnog krajolika od najstarijih geoloških razdoblja do danas.
Izloženi predmeti naznačuju tip flore i faune karlovačkog područja, s naglaskom na ekološkim problemima; prikazuju arheološku prošlost okolice; ilustriraju tradicijske oblike života na selu, a najvećim dijelom predočuju povijest grada od osnutka karlovačke tvrđave te njezina rasta kao središta Vojne krajine do razvijenoga trgovačkog i prometnog čvorišta i kulturnog središta šire regije u 19. st.
Karlovačko je područje bogato zanimljivim arheološkim nalazištima od kasnog neolitika do srednjeg vijeka. Osobito su brojni prapovijesni lokaliteti, s kojih potječe najbrojnija zbirka glinenih idola u Hrvatskoj pronađenih u ilirskom svetištu, na nalazištu Turska kosa pokraj Topuskog. Iz antičkog razdoblja važni su dijelovi rimske brončane statue i glave Apolona iz 1. st., dok su predmeti iz kasne antike i srednjeg vijeka malobrojni.
Više skupina tematski povezanih predmeta predstavlja bogatu etnografsku baštinu karlovačkog područja, na kojemu se susreću i isprepleću različite tradicije. Izloženi predmeti rukotvorstva - lončarstva, košaraštva, drvodjeljstva te, osobito, tekstilnog rukotvorstva - iskaz su narodnog stvaralaštva primijenjenoga na predmetima za svakodnevnu uporabu.
Povijesni i kulturni razvoj Karlovca i njegove bliže okolice od 14. do kraja 19. st. počinje prikazom kasnoga srednjeg vijeka, prije navale Turaka na sjeverozapadno područje Hrvatske, i predočuje tipološki stare utvrđene gradove. Među njima je istaknuta važnost Karlovca - prve potpuno pravilne utvrde u nas, izgrađene prema zamisli idealnoga renesansnog grada (plan iz 1579. g.), u obliku šesterokrake zvijezde, sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom. O vojnom značenju grada govori oružje i knjiga vojničkih pravila, dok je vjerski život predočen drvenim svetačkim kipovima.
U stalnom postavu mjesto su našle i škole, bolnice i ljekarne, zastupljene originalnim svjedodžbama, učilima te ljekarničkim instrumentima. Građansko stanovanje predočeno je ambijentalnom sobom s reprezentativnim primjercima namještaja i primijenjene umjetnosti u stilskom rasponu od baroka i bidermajera do secesije.
Iznimnu važnost trgovine i obrta za razvoj Karlovca od početka 18. st. potvrđuje zbirka cehovskih predmeta, u kojoj se ističu cimeri i proizvodi ključara, bravara, kovača, cehovska tablica krojača iz 17. st., povelje i diplome, putne obrtničke isprave i cehovske škrinje. Posebno je naglašeno i karlovačko tiskarstvo te obilježeno osnivanje Ilirske čitaonice.
Društveni život građana u 19. st. prikazan je karakterističnim predmetima koji govore o vatrogastvu, streljaštvu, biciklizmu i planinarstvu, fotografijama karlovačkih fotografa, a osobito se ističe uloga Prvoga hrvatskoga društva Zora. Važan segment povijesti grada obilježile su istraživačke ekspedicije te pohodi u Afriku i Južnu Ameriku koje su poduzimali Karlovčani braća Seljan, Janko Mikić i Napoleon Lukšić, te nešto prije njih Jakov Schaschel.
U sastavu Muzeja djeluju Galerija Vjekoslav Karas, Stari grad Dubovac, Zbirka oružja iz Domovinskog rata na Turnju, Lapidarij Topusko i Memorijalna kuća obitelji Ribar u Vukmaniću.
Galerija Vjekoslav Karas
Galerija Vjekoslav Karas nalazi se u namjenski sagrađenoj zgradi (1975.) u kojoj se čuva umjetnička zbirka. Ona obuhvaća oko tisuću slika, akvarela, grafika, crteža i skulptura poznatih hrvatskih umjetnika, među kojima je osobita pozornost pridana onima koji su životopisom ili izborom motiva povezani s karlovačkim područjem: V. Karas, Lj. Šestić, A. Krupa, Đ. Petrović, D. Butala. Zbirka nema stalni postav nego se javnosti predstavlja tematskim i retrospektivnim izložbama.
Stari grad Dubovac
Stari grad Dubovac kaštel je iz 15. i 16. stoljeća, čiji su posjednici bili kneževi Frankopan i Zrinski, a počevši od izgradnje Karlovca 1579. godine bio je na raspolaganju krajiškim vojnim zapovjednicima. U Dubovcu su se tijekom njegove povijesti izmjenjivali strateški i stambeni sadržaji.
U branič-kuli postavljena je izložba Oko Kupe i Korane, koja govori o karlovačkom kraju od srednjeg vijeka do 18. stoljeća. Tematski su naglasci na obrambenim sadržajima, sakralnoj baštini i kulturi stanovanja u razdobljima romanike, gotike i renesanse. Predstavljen je i kulturno-povijesni identitet same kule. Postav je izveden kao simulacija različitih ambijenata i svojevrsni je pastiš motiva iz Karlovca i okolice. Na vrhu kule je vidikovac s kojega se pruža pogled na kulturno-povijesne lokacije predstavljene u postavu.
Muzej Domovinskog rata Karlovac - Turanj
Muzej Domovinskog rata Karlovac – Turanj povijesni je muzej koji svjedoči o nastanku suvremene Republike Hrvatske i borbi za neovisnost u Domovinskom ratu na karlovačkom području. O bogatoj vojnoj povijesti grada Karlovca svjedoče ostaci zgrada austrijske vojne arhitekture sačuvani na prostoru kompleksa. U obnovljenoj zgradi, koju su branitelji nazvali Hotel California, uređen je suvremeni muzejski prostor.
Ideju o osnivanju muzeja na ovome mjestu inicirao je brigadir u miru Dubravko Halovanić koji je i prikupio prve predmete krupne vojne tehnike koji su na ovoj lokaciji postavljeni prije otvaranja muzeja. Arhitektonskim rješenjem zgrade Californije očuvana je njezina memorijska vrijednost, sačuvani oštećeni zidovi, obučeni u staklenu ovojnicu, zadržali su autentičan izgled te tako preuzeli simboličnu vrijednost svjedočanstva ratnog razaranja, a unutarnji prostor oblikovan je za potrebe suvremenog muzeja. Na tri etaže zgrade skladno funkcioniraju svi muzejski sadržaji.
U prizemlju zgrade uređene su Spomen-soba poginulim karlovačkim braniteljima Domovinskog rata i muzejska suvenirnica. Stalna izložba Karlovac 1991. - 1995. postavljena je na prvom katu, na drugom katu smještena je višenamjenska dvorana u kojoj se održavaju i povremene izložbe te knjižnica s čitaonicom. Muzej je dom jedinstvenom stalnom postavu koji se sastoji od unutarnjeg i vanjskog dijela izložbe „Karlovac 1991. – 1995.”.
Stalnom izložbom predstavljena je suvremena hrvatska povijest u kojoj se prepliću tema obrane grada Karlovca i života civila tijekom Domovinskog rata. Predmeti zbirki Odjela suvremene povijesti od stvaranja RH 1990. prezentirani su u povijesnom okruženju iz kojeg potječu, što podcrtava njihov povijesni i društveni značaj. Suvremeni, ambijentalni i interaktivni dizajn izložbe s više od 400 originalnih muzejskih predmeta te gotovo četiri sata multimedijskih sadržaja stvorili su prostor dojmljivog ugođaja. Muzej je usmjeren na potvrđivanje i obogaćivanje kulturnog identiteta zajednice, aktivno sudjelovanje u kulturnom životu grada i podupiranje multidisciplinarne suradnje.
Stalna izložba i programi Muzeja Domovinskog rata Karlovac – Turanj promiču temeljne vrijednosti Domovinskog rata, ideju domoljublja i humanizma.
Memorijalna kuća obitelji Ribar u Vukmaniću
Obiteljska kuća pripadala je uglednoj obitelji Ribar, iz koje potječu političar dr. Ivan Ribar (1881. - 1968.). i njegovi sinovi, antifašistički borci Jurica i Ivo Lola, koji su poginuli u Drugome svjetskom ratu. Obitelj Ribar kuću je darovala karlovačkome Gradskome muzeju, zajedno s namještajem i velikim brojem dokumenata o životu i radu spomenutih članova obitelji. Ta je građa do Domovinskog rata bila izložena u stalnom postavu na prvom katu. Od listopada 1991. do kolovoza 1995. godine Vukmanić je bio na okupiranom području i u tom je razdoblju kuća potpuno devastirana, a najveći je dio građe otuđen (uključujući i oružje iz 19. i 20. st. te etnografska građa). Od tada u kući nema muzejskih sadržaja.