O MUZEJU
Gradski muzej Karlovac
Od 1953. godine histrorijat najstarije karlovačke palače i historijat Gradskog muzeja teku zajedno. Naime, te je godine Muzej, osnovan 1904. godine, započeo s radom u palači koju je oko 1631. godine dao sagraditi karlovački general Vuk Krsto Frankopan.
U burnom 20. stoljeću nije bilo lako postići kontinuirani razvoj Muzeja. Apel za osnivanje Muzeja objavljen je u Svjetlu koje uređuje Dušan Lopašić, a kada je Gradsko poglavarstvo 1904. godine donijelo osnivačku odluku, pratila su je tek skromna proračunska sredstva za razvoj te nove ustanove. Ipak se u fundusu Muzeja i danas čuvaju dvije slike Vjekoslava Karasa i prvi bicikl s karlovačkih ulica, „kostotresac” Petra Lukšića, donirani u sklopu prikupljanja koje provodi Muzealni odbor osnovan 1911. godine.
Interes za Muzej sporadičan je sve do pedesetih godina 20. stoljeća. Zanimljivo je da je 1952. godine, kad pod naslovom Muzeji i arhivi u Hrvatskoj na poticaj Izvršnog vijeća Sabora RH izlazi prvi popis takvih ustanova, u Karlovcu zaposlena profesorica Ivana Vrbanić kao prva stručna djelatnica, također i osoba presudna za uvažavanje „rodoslovlja” iz 1904. godine.
Stara barokna palača u susjedstvu gradske vijećnice prepoznata je kao najbolji gradski locus za muzejsku djelatnost. U memoriju te palače ubraja se vjenčanje Katarine Frankopan i Petra Zrinskog 1641. godine, stanovanje karlovačkoga generala Ivana Josipa Herbersteina koji je nakon 1671. godine provodio konfiskaciju imanja njihovih obitelji, posjed grofa Stjepana Patačića, vojna pa civilna uprava.
Muzej se kao organizacija razvijao kroz pripajanje Galerije slika (1954.), otad galerijskog odjela, te kroz razvoj Kulturno-povijesnog, Povijesnog, Etnografskog, Arheološkog, Prirodoslovnog odjela i Odjela suvremene povijesti od stvaranja RH. Muzejska praksa, koja se odvija na lokacijama Gradskog muzeja na Strossmayerovu trgu, Galerije Vjekoslava Karasa u Novom centru, Muzeja Domovinskog rata na Turnju te Staroga grada Dubovca, s vremenom je prerasla u sustav četiriju ustrojbenih jedinica koje od 2021. čine Muzeje grada Karlovca.
Galerija „Vjekoslav Karas“
Galerija „Vjekoslav Karas” smještena je u karlovačkom Novom centru, u neposrednoj blizini Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić” i Državnog arhiva. Autor idejnog projekta zgrade Galerije jest karlovački arhitekt Želimir Žagar, a autor glavnog projekta arhitekt Stanko Kočevar. Gradnja je započela 1975. godine, a godinu dana kasnije, 5. travnja 1976., zgrada je svečano otvorena. Izložbeni prostor smješten je na prvom katu Galerije i jedan je od najatraktivnijih i najopremljenijih izložbenih prostora u Karlovcu. Centralni prostor razvedenog pravilnog ritma istaka i niša s jedne strane pruža preglednost, čistoću i osjećaj monumentalnosti, a s druge strane pruža fleksibilnost do potpune neprepoznatljivosti ako je takav zahtjev likovnog postava izložbe.
U Galeriji „Vjekoslav Karas” izmjenjuju se likovne i muzejske izložbe koje posjetiteljima pružaju muzejsko-galerijski doživljaj vrijedan pamćenja. Izložbena djelatnost vezana uz suvremenu likovnu umjetnost problematizira i vrednuje suvremenu karlovačku te prati i prezentira nacionalnu umjetničku scenu.
Stari grad Dubovac
Stari grad Dubovac najstariji je karlovački spomenik i zbog svoje bogate povijesti, ali i zbog pionirske odluke da bude sačuvan uime kolektivne memorije. Naime, još je od 1896. godine u općinskom vlasništvu i otvoren za javnost.
Dubovac je dobio ime po nekadašnjoj hrastovoj (dubovoj) šumi koja ga je okruživala, a prenio ga je na suvremenu gradsku četvrt na karlovačkoj periferiji. Stari grad na brdu iznad Kupe najuočljivije je obilježje karlovačkog kulturno-povijesnog krajolika. S njegove visoke kule otvara se pogled na gotovo cijelo područje grada kao i na teritorij triju suverenih država, odnosno dvaju povijesnih carstava. Naime, Dubovac se nalazi na udaljenosti od 12 kilometara zračne linije od granice sa Slovenijom i 38 kilometara od granice s Bosnom i Hercegovinom. U vrijeme kada je kula podizana, pružala je pogled na granicu Osmanskog i Habsburškog Carstva.
Humak iznad rijeke Kupe, mjesto na kojem je kasnije sagrađen Stari grad, još je u prapovijesti bio geostrateški važan. Najstariji nalaz, ulomak posude lasinjske kulture, svjedoči o ljudskoj aktivnosti već u bakrenom dobu. Arheološka istraživanja potvrdila su stalnu naseljenost tijekom kasnog brončanog i starijeg željeznog doba, a ima i nekoliko antičkih nalaza. Srednji i novi vijek razaznaju se kroz elemente utvrđivanja i u nalazima bogatih slojeva koji svjedoče o načinu života dubovačkih varošana.
Dubovac se prvi put spominje 1339. godine, kada dobiva svojeg prvog župnika. Često pisana glagoljicom, svjedočanstva o trgovačkim i obrtničkim, pravnim i školskim okolnostima života dubovačkih purgera-slobodnjaka najbrojnija su u nekoliko desetljeća koja prethode zlosretnom Velikom petku 1578., kada su Osmanlije do temelja poharale varoš. Izbjeglice su već iduće godine pribježište pronašle u novoosnovanom gradu Karlovcu, a preostao je samo kaštel koji je, zajedno s dubovačkim veleposjedom, tih godina od Jurja Zrinskog kupilo Ratno vijeće koje je rukovodilo Hrvatskom vojnom granicom. Premda zemljišno nevelik, dubovački veleposjed bio je gospodarski važno regionalno trgovište. Njegovi su vlasnici, među ostalima, bile i ugledne velikaške obitelji, (S)Zudar, Blagaj, Frankopan i Zrinski, a potom zapovjedništvo karlovačke vojske.
Dubovački kaštel u obliku je koji je dobio u kampanji utvrđivanja koja je uslijedila duž pograničnog područja potkraj 15. stoljeća. Četvrtasta branič-kula za dva kata nadvisuje tri oble, dvokatne kule među kojima su razvijena krila s obrambenim, skladišnim i stambenim prostorijama. Međašem u graditeljskoj povijesti može se smatrati 1511. godina kada tadašnji vlasnik, Bernardin Frankopan, u jednom svojem pismu spominje da je Dubovac od pretežno drvenog postao kameno zdanje.
Muzej Domovinskog rata Karlovac – Turanj
Muzej Domovinskog rata Karlovac – Turanj povijesni je muzej koji svjedoči o nastanku suvremene Republike Hrvatske i borbi za neovisnost u Domovinskom ratu na karlovačkom području.
Muzej se nalazi na povijesnom lokalitetu Križanić – Turanj koji je od 2013. godine na popisu kulturnih dobara Republike Hrvatske. Od izgradnje drvene stražarske kule turna 1582. godine, koja je s vojnom posadom krajišnika/graničara čuvala južne prilaze karlovačkoj tvrđavi od osmanlijskih osvajača, Turanj je predstraža, posljednja crta obrane grada Karlovca. U Domovinskom ratu 1991. – 1995. Turanj je bio strateški važna točka u obrani grada, mjesto na kojem je zaustavljen pokušaj zauzimanja grada i presijecanja Hrvatske. Turanj je danas simbol pobjede, svjedok borbe za slobodnu i samostalnu Hrvatsku i trajni spomen na junake Hrvatske vojske koji su na Turnju obranili Karlovac i Hrvatsku.
O bogatoj vojnoj povijesti grada Karlovca svjedoče ostaci zgrada austrijske vojne arhitekture sačuvani na prostoru kompleksa. U obnovljenoj zgradi, koju su branitelji nazvali Hotel California, uređen je suvremeni muzejski prostor. Ideju o osnivanja muzeja na ovome mjestu inicirao je brigadir u miru Dubravko Halovanić koji je i prikupio prve predmete krupne vojne tehnike koji su na ovoj lokaciji postavljeni prije otvaranja muzeja. Arhitektonskim rješenjem zgrade Californije očuvana je njezina memorijska vrijednost, sačuvani oštećeni zidovi, obučeni u staklenu ovojnicu, zadržali su autentičan izgled te tako preuzeli simboličnu vrijednost svjedočanstva ratnog razaranja, a unutarnji prostor oblikovan je za potrebe suvremenog muzeja. Na tri etaže zgrade skladno funkcioniraju svi muzejski sadržaji. U prizemlju zgrade uređene su Spomen-soba poginulim karlovačkim braniteljima Domovinskog rata i muzejska suvenirnica.
Stalna izložba Karlovac 1991. – 1995. postavljena je na prvom katu, na drugom katu smještena je višenamjenska dvorana u kojoj se održavaju i povremene izložbe te knjižnica s čitaonicom. Muzej je dom jedinstvenom stalnom postavu koji se sastoji od unutarnjeg i vanjskog dijela izložbe „Karlovac 1991. – 1995.” Stalnom izložbom predstavljena je suvremena hrvatska povijest u kojoj se prepliću tema obrane grada Karlovca i života civila tijekom Domovinskog rata. Predmeti zbirki Odjela suvremene povijesti od stvaranja RH 1990. prezentirani su u povijesnom okruženju iz kojeg potječu, što podcrtava njihov povijesni i društveni značaj. Suvremeni, ambijentalni i interaktivni dizajn izložbe s više od 400 originalnih muzejskih predmeta te gotovo četiri sata multimedijskih sadržaja stvorili su prostor dojmljivog ugođaja.
Muzej je usmjeren na potvrđivanje i obogaćivanje kulturnog identiteta zajednice, aktivno sudjelovanje u kulturnom životu grada i podupiranje multidisciplinarne suradnje. Stalna izložba i programi Muzeja Domovinskog rata Karlovac – Turanj promiču temeljne vrijednosti Domovinskog rata, ideju domoljublja i humanizma.U 2021. godini Muzeju je u okviru 6. Međunarodnog kongresa povijesnih gradova odlukom stručnog žirija dodijeljena međunarodna kulturno-turistička nagrada „Plautilla”, a u 2020. godini bio je nominiran za Nagradu za europski muzej godine 2021. Europskog muzejskog foruma.