O MUZEJU
Gradski muzej utemeljen je 1946. godine, a od 1950. smješten je u kasnobaroknoj građevini sagrađenoj za vojne potrebe početkom 1780-ih godina. Muzej se posljednjih godina proširio na pokrajnji kompleks nekadašnjeg zatvora.
Stalni postav prezentira arheološku i etnografsku građu.
Arheološki odjel postoji od samog osnutka Muzeja, a u fundusu je osobito vrijedna građa s izuzetno bogatih arheoloških nalazišta u Vinkovcima (antička Colonia Aurelia Cibalia) i okolici. Među rimskim nalazima ističu se kameni nadgrobni spomenici s likovima Poseidona i Herakla, a u srednjovjekovnoj zbirci osobito je vrijedna staroslavenska keramika i mač.
Stalni postav Odjela izložen je na prvom katu muzejske zgrade, a za sada je otvoren samo dio koji predstavlja mlađe kameno doba.
U uvodnom dijelu predstavljen je rad Odjela, posebice arheološka iskopavanja, o čemu svjedoči karta arheoloških nalaza u Vinkovcima koja govori o 8 000 godina dugom kontinuitetu života na vinkovačkim prostorima. Slijedi prikaz razdoblja neolitika: nalazi starčevačke kulture (oko 6000. - 5000. g. pr. Krista) te sopotske kulture (oko 5000. - 3500. g. pr. Krista), s posebnim naglaskom na eponimnom lokalitetu Sopot kod Vinkovaca i tamošnjemu arheološkom parku u izgradnji.
Osim izloženih nalaza - alatki, ukrasa i posuda, rekonstruirane su nastambe koje predočuju svakodnevni život ondašnjih stanovnika.
Stalni etnološki postav u potkrovlju Muzeja, s oko 1 500 predmeta, daje presjek tradicijske baštine vinkovačkog kraja od prve polovice 19. st. do danas. Postav je koncipiran u tri cjeline: u prvoj su šokačka kuća i okućnica, koje prezentiraju način života lokalnog stanovništva; drugu čine vitrine s etnografskom građom i rekonstrukcijama nekadašnjeg dućana i obrtničkih radionica, a treća je cjelina središnji komunikacijski multimedijski prostor u kojemu se održavaju različite kulturne priredbe.
Tradicijska kulturna obilježja vinkovačkom kraju, kao i cijeloj Slavoniji i zapadnom Srijemu, daje domaće starosjedilačko hrvatsko pučanstvo rimokatoličke ispovijesti nazvano Šokcima (područje na kojemu žive nazvano je Šokadijom). Tipična šokačka soba predstavljena je zajedno s pripadajućim pokućstvom i ukrasnim inventarom, a šokačka okućnica rekonstrukcija je prednjeg dijela središnje gospodarske zgrade - ambara, ukrašenoga rezbarenom ornamentikom u drvu.
Među brojnom etnografskom građom izdvajaju se paradna okovana seoska kola s posadom, kobilaši - različito ukrašeni drveni sanduci za spremanje rubenine, brojni uporabni drveni predmeti urešeni rezbarijama, rukotvorine od pruća i lika, šarane tikvice, dječje igračke, lončarski predmeti, vezenina... Osobito su vrijedni svečani primjerci tradicijske odjeće s primjercima zlatara - svečanih oglavlja udanih žena izrađenih zlatovezom.
U segmentu posvećenome običajima zanimljiva je filipovčica (ophod djevojaka kroz selo na Sv. Filipa i Jakoba) te kraljice ili kraljičari (duhovski ophodi djevojaka u narodnim nošnjama djelomično prerušenih u maškare).
Obrtničke radionice obuhvaćaju opančarstvo, obućarstvo i čizmarstvo; kožuharstvo i krznarstvo; šeširdžijski obrt; radionicu za izradu tambura te specifični šokački pletački valjani obrt - izradu vunenih kratkih kaputa i čarapa s karakterističnim šarama.
Povijesna građa obuhvaća numizmatiku; oružje, vojnu i lovačku opremu, odore i pribor; zastave i grbove; predmete od stakla porculana i keramike; razglednice, stare fotografije i crteže; odlikovanja, medalje i sl.; zemljopisne karte; diplome; tiskovine i tehničke predmete. Ta građa nije zastupljena u stalnom postavu nego se redovito predstavlja na tematskim izložbama.
Galerija likovnih umjetnosti Slavko Kopač
Galerija likovnih umjetnosti nosi ime velikana hrvatske suvremene umjetnosti Vinkovčanina Slavka Kopača (1913. - 1995.). Galerija je smještena u povijesnoj građanskoj kući iz 1840. g.
Fundus Galerije sadržava djela stvaralaca rođenih u Vinkovcima ili na širem području Slavonije, koji pripadaju vremenu do Drugoga svjetskog rata te ostvarenja značajnih hrvatskih autora 20. st., među kojima osobitu vrijednost imaju zbirka kipara i slikara Vanje Radauša (1906. - 1975.), rođenoga u Vinkovcima, te ostavština slavonskog slikara Ivana Domca (1904. - 1932.).