O MUZEJU

Muzej je osnovan 1832. g. kao dio kompleksnoga Narodnog ili Pokrajinskog muzeja Dalmacije i jedan je od najstarijih u Hrvatskoj. Smješten je u zgradi na forumu (trgu) rimskog Iadera, koju je 1972. g. projektirao Mladen Kauzlarić.

U stalnom postavu izložena je prapovijesna i srednjovjekovna i antička zbirka. Srednjovjekovna (starohrvatska) zbirka, postavljena u prizemlju Muzeja, tematski koncipirana još 1974. g. prema tipološko-kronološkom načelu, predstavlja materijalnu kulturu sa širega zadarskoga područja, i to od doseljenja Hrvata u ove krajeve početkom 7. st. do propasti hrvatske narodne dinastije početkom 12. st.

Među grobnim nalazima vrijednošću se ističe grob starohrvatskoga ratnika konjanika i grob "Majke s djetetom" s groblja Nin-Ždrijac, datiran u sredinu 9. st.

Posebna su cjelina stalnog postava kameni spomenici - dijelovi crkvenog namještaja: ciboriji, oltarne pregrade, ukrasni dijelovi arhitekture (portali, prozori) i sarkofazi, bogato ukrašeni karakterističnim pleternim i biljnim motivima u plitkom reljefu. Spomenici iz 11. st. imaju iznimnu vrijednost u razvoju skulpture jer navješćuju nov umjetnički stil - romaniku. To su pluteji iz crkve sv. Nediljice i crkve sv. Lovre s narativnim prikazima, ciborij prokonzula Grgura te portal crkve sv. Lovre iz Zadra. Ranoromaničke pluteje (oltarne pregrade) iz crkve sv. Nediljice A. Malraux je uvrstio u svoj "imaginarni muzej" najreprezentativnijih djela svjetske kulturne baštine. Važno mjesto i u povijesnom smislu imaju spomenici s uklesanim natpisima, primjerice imena darovatelja i vladara.

Antička zbirka, postavljena je na prvom katu Muzeja. Dovršena je 2014. godine. Prikazuje različite segmente razvoja i života u Zadru i na širem prostoru od vremena dolaska Rimljana do početka srednjega vijeka. Brojnim atraktivnim spomenicima od kamena, keramike, metala i stakla na pristupačan i atraktivan način prikazan je svakodnevni život stanovnika, od rođenja do smrti. Zasebno su obrađene teme osvajanja, izgradnje, trgovine, religije, umjetnosti, zabave i pogrebnih običaja. U zaključnom dijelu zbirke izloženi su svijetski poznati kipovi rimskih careva iz Nina.

Na drugom katu izloženo je više od 1 800 najvrednijih primjeraka prapovijesne arheološke građe iz kamenoga i metalnog doba (od oko 10 000 g. pr. Krista do dolaska Rimljana). Starije kameno doba predstavljaju uporabni predmeti (strugala, rezala, šiljci i sl.) izrađeni od kremena i lokalnih vrsta kamena.

Neolitik je najvećim dijelom predstavljen odabranim primjercima keramike, kamenih i koštanih predmeta koji ilustriraju svakodnevni život, duhovnost i umjetničke dosege kultura koje su svoj procvat u sjevernoj Dalmaciji doživjele u rasponu od 7 000 do 2 500 godina pr. Krista. Svaka od tri neolitičke faze - smilčićka, danilska i hvarska kultura, odlikuje se specifičnom keramikom. Osobitost su posude na četiri noge (ritoni) te primjerci realističnih i stiliziranih životinjskih i ljudskih likova kao odraz umjetničkih i duhovnih pojava simboličnoga i obrednog značenja.

Metalna doba povezuju se s kulturom starih Liburna, čije su razvojne faze predočene kronološkim slijedom i odabirom građe pretežno iz grobnih cjelina i naseobina u Ninu, Nadinu i Radovinu. Među izloženim predmetima prevladavaju različiti oblici nakita, koji je najčešći grobni prilog (fibule, privjesci, ukrasne igle, naušnice, naljepci, ogrlice, vezice za pojas i dr.).

Crkva sv. Donata (Sv. Trojstva)

Rotonda sv. Donata (9. st.) pripada najvrednijim spomenicima predromaničkoga graditeljstva ranoga srednjeg vijeka u Hrvatskoj. Do 15. st. nazivala se crkvom Sv. Trojstva, a od tada nosi ime sv. Donat, po biskupu koji ju je dao sagraditi. Po tipu gradnje slijedi oblike dvorskih crkava kružnog tlocrta od ranobizantskoga do karolinškog razdoblja, no ističe se originalnošću svoga cilindričnog oblika i dvostrukoga unutarnjeg prostora te grubom monumentalnošću. Troapsidalno svetište s radijalno postavljenim apsidama nosi već obilježja srednjovjekovne gradnje. Crkva je izgrađena od brojnih ulomaka arhitekture s rimskoga foruma. Iz nje potječu vrijedni primjerci najranijeg sloja predromaničke plastike u Dalmaciji. Osobito su vrijedni primjerci drvenih greda s rovašenom dekoracijom. Povijest Arheološkog muzeja Zadar neraskidivo je vezana za Sv. Donat. U njemu je od 1893. do 1954. g. bio izložen muzejski postav. Sv. Donat ima izvanredna akustična obilježja, pa se u njemu već desetljećima održavaju glazbene priredbe.